Osam milijardi za kredite gospodarstvu

Bez autora

Apr 04 2012

Hrvatska narodna banka i predstavnici osam najvećih poslovnih banaka i Hrvatske banke za obnovu i razvitak dogovorili su mjere kojima bi se osiguralo ukupno osam milijardi kuna za financiranje gospodarskog oporavka, napose projekata koji pridonose poboljšanju platne bilance, a krediti za te namjene bi se ugovarali uz fiksne kamatne stope. Dogovoreno je da, uz 4 milijarde kuna koje središnja banka oslobađa smanjivanjem obvezne pričuve u kunskom dijelu, a koje bi preko HBOR-a i njegovog 50-postotnog udjela bile izvor sredstava za kredite iz ovog programa, bankari osiguraju još 4 milijarde kuna iz drugih izvora kao svoju polovicu udjela. Sastanku u HNB-u s predstavnicima osam najvećih poslovnih banaka i HBOR-a prisustvovao je i ministar financija Slavko Linić. Bankari su u raspravi isticali da i bez tog programa njima ne manjka ni kapitala niti likvidnosti za povećano kreditiranje, ali da se sa strane potražnje ne nudi dovoljno kvalitetnih programa, te da gospodarstvo nije u stanju u ovoj i sljedećoj godini apsorbirati 12 milijardi kuna kredita za projekte koji bi udovoljavali pretpostavljenim kriterijima.

Hrvatska narodna banka i predstavnici osam najvećih poslovnih banaka i Hrvatske banke za obnovu i razvitak dogovorili su mjere kojima bi se osiguralo ukupno osam milijardi kuna za financiranje gospodarskog oporavka, napose projekata koji pridonose poboljšanju platne bilance, a krediti za te namjene bi se ugovarali uz fiksne kamatne stope, izvijestili su iz središnje banke.

Dogovoreno je da, uz 4 milijarde kuna koje središnja banka oslobađa smanjivanjem obvezne pričuve u kunskom dijelu, a koje bi preko HBOR-a i njegovog 50-postotnog udjela bile izvor sredstava za kredite iz ovog programa, bankari osiguraju još 4 milijarde kuna iz drugih izvora kao svoju polovicu udjela.

Sastanku u HNB-u s predstavnicima osam najvećih poslovnih banaka i HBOR-a prisustvovao je i ministar financija Slavko Linić.

Bankari su u raspravi isticali da i bez tog programa njima ne manjka ni kapitala niti likvidnosti za povećano kreditiranje, ali da se sa strane potražnje ne nudi dovoljno kvalitetnih programa, te da gospodarstvo nije u stanju u ovoj i sljedećoj godini apsorbirati 12 milijardi kuna kredita za projekte koji bi udovoljavali pretpostavljenim kriterijima.